Nordic chill
15.05.2007., utorak
Sleipnir
|
Sleipnir je sivac, a karakterizira ga njegovih osam nogu, koje najvjerojatnije simboliziraju njegovu brzinu, jer, on je najbrži konj na svijetu. I ne samo to nego on jednako dobro trči zemljom, zrakom i morem. Jedini ga je Odin mogao jahati. Sleipnirovo porijeklo: Bilo je to kada su bogovi odlučili izgraditi grad za sebe da je došao neki graditelj i ponudio bogovima Asima da će im načiniti grad toliko čvrst da ni gorski ni mrazni divovi ne bi mogli ući u nj. Za plaću je tražio sunce i mjesec i božicu Freyju. Bogovi su se počeli savjetovati, a činilo se da ih je Loki ponajviše nagovarao. Na kraju bogovi pristadoše na cijenu ako ga uspije izgraditi tijekom zime, s tim da mu nitko ne smije pomagati. Graditelj je ipak tražio da mu se dopusti da koristi svoga konja Svadilfarija, a Loki predloži da bude tako. I tako graditelj započne s gradnjom uz pomoć svoga konja koji je dovlačio kamen. A dovlačio je upravo kamene planine! To se bogovima učinilo vrlo sumnjivim, no kako je bog Tor bio na istoku gdje se borio protiv trolova, bogovi nisu poduzimali ništa. Ali tri dana prije početka proljeća bogovi su uvidjeli da će grad uskoro biti gotov, a kako nisu željeli izgubiti najdražu im božicu, a ni sunce ni mjesec, počeli su razmišljati o tome tko je uopće predložio da se Freyja uda za diva. Svi su znali da je tako loš prijedlog morao doći od Lokija. Rekoše mu da mora smisliti način da poništi loš dogovor ili će se loše provesti. Navečer, kada je graditelj vozio kamen, iz šume istrči prelijepa bijela kobila, a Svadilfari podivlja i pobjegne za njom. Graditelj ga nije uspio naći, a grad nije bio dovršen na vrijeme te je pobjesnio. Bogovi su tada shvatili da je on zapravo gorski div, te su odmah pozvali najjačeg od njih, Tora da ga otjera bez sunca, mjeseca i Freyje. I bi tako. A Loki, koji je posjedovao moć metamorfoze, uskoro je rodio sivo osmonogo ždrijebe koje je dobio Odin. A bio je to najbolji konj što su ga ikada posjedovali bogovi ili ljudi.  |
Fenrir
Fenrir (ili Fenrisulfr, Vuk Fenrira, Fenris) je po germanskoj mitologiji mitološko biće - vuk, sin Lokija i Angrbođe. Fenrir je okovan od bogova no narasti će i postati prevlik za okove, a onda će ubiti Odina za vrijeme Ragnaröka. Kad potpuno naraste gornja čeljust dodirivati će mu nebo, a donja zemlju. Nakon što ubije Odina, Odinov sin, Viđarr, ubiti će Fenrira tako da će ga ili ubostu u srce ili mu otkidati čeljusti. |
13.05.2007., nedjelja
Nidhogg
Nidhogg ili Níđhöggr ("derač kože") je u Germanskoj mitologiji zmaj koji je pojeo sveto drvo Ygddrasil i ukleo orla koji je živio na njegovim granama. Također je jeo tijela. Za vrijeme Ragnaröka govorilo se da se bori na strani Lokija. No u jedjoj poemi Nidhogg se nikad nije borio u Ragnaröku. Zato je pretpostavlja da je ostao u Niflheimu za vrijeme borbe. |
09.05.2007., srijeda
Valkirie
|
One su izvorno bile zlokobni duhovi pokolja, mračni anđeli smrti koji su lebdjeli iznad bojnih polja kao ptice grabežljivice dok u ime Odina dodjeljuju sudbinu. Odabrani junaci bili su pokupljeni i odneseni u Valhallu, nebesko prebivalište Odinove sablasne vojske. Valkirie, demoni smrti koji su harali bojnim poljima ili olujnim morima, tkajući mrežu rata, kao krvožedna Morrigu iz keltske mitologije. Okrutna misija Valkiria odražavala se u njihovim prijetećim imenima kao Kreštava, Vrišteća ili Goropadna. Ovaj upečatljivi moderni prikaz zabilježio je drevnu viziju Valkiria kao divljih i raspoloženih duhova nereda i razaranja dok jašu na šišmišolikim zmajevima. U kasnijim nordijskim mitovima Valkirie su učinjene romantičnim anđelima, kao Odinomve zaštitnice, djevice zlatnih kosa i snježnih ruku koje su pomno odabranim junacima služile vječnu medovinu i meso u velikom dvoru Valhalle. Na bojnom polju lebdjele su iznad gomile kao ljupke labuđe djevojke ili veličanstvene jahačice Amazonke. Ovaj daleko privlačniji portret razvijen je u Volsung Sagi i Niebelungenlied, čija je junakinja Brynhild, prekrasna pala Valkiria. Idealizirane Valkirie bile su beskrajno ranjivije od svojih okrutnih prethodnica i često su se zaljubljivale u smrtne junake. Osobito su u opasnosti labuđe djevojke bile budući da su jednom uhvaćene bez svog perja, mogle lako ostati zatočene na zemlji.   |
Loki
|
Ponekad zvan Lopt, bio je germanski bog vatre i sin divova Farbautija i Laufey. Isprva nestašan vragolan, Loki je bio smutljivac, varalica i mjenjač oblika, a progresivno je postajao sve zlobniji dok ga naposljetku bogovi nisu zatočili u špilju do početka Ragnaroka, kraja svijeta. Lokijev najveći problem bila je dosada, bio je «umoran od prediva dana koji se odmotava bez čvora ili petlje na njemu». Činjenica da su mu roditelji bili divovi može pripomoći objašnjenju njegove sklonosti zlodjelima. On jednostavno nije mogao prestati izvoditi smicalice i bogove izlagati opasnostima, premda bi ih poslije obično njegova hitra domišljatost spašavala. Čak i nakon što je izazvao smrt Odinova sina Baldera, bogovi su i dalje podnosili njegovu prisutnost u Asgardu. Međutim kada je stigao na gozbu boga mora Aegira i počeo uvredama i porugama kinjiti sve prisutne, njihovom strpljenju je došao kraj. Lokijev sin Vali bio je pretvoren u vuka koji je smjesta napao svog brata Narvija i usmrtio ga. Narvijeva crijeva su tad uporabili za vezivanje Lokija za stijenu ispod zmije iz čijih je usta kapao otrov. U tom užasnom zatvoru bog je čekao Ragnarok. Tada se trebao osloboditi i pojaviti da bi poveo vojsku zla u njezinu konačnu bitku s bogovima. |
Thor
|
Vikinški narodi koji su se ustalili na jednom mjestu kao kolonisti, bilo kao poljodjelci ili trgovci, najviše su štovali Odinova sina Thora. Thor je u sagama predstavljen kao poštena i iskrena osoba. Kolonistima koji su izbjegli iz južne Norveške kako bi izbjegli odinovskim aktivnostima vođa kakav je bio Erik Bloodaxe, Thor je bio ohrabrujuća nadnaravna nazočnost. Svoju su mu privrženost iskazivali odabirom prezimena od kojih su Thorsten ili Thorlof bila najčešća. Thorov prikladan grmljavinski čekić Mjollnir, bila je čarobna sprava sa sposobnostima razaranja, plodnosti i uskrsnuća. Upravo zahvaljujući tim svojim sposobnostima ne iznenađuje da je pri kraju Vikinškog razdoblja Thor postao veći bog od Odina, samo stoljeće prije nego što je Skandinavija bila preobraćena na kršćanstvo. Thorov Mjollnir, bilo je jedino oružje od kojega su prema legendi strahovali ledeni divovi.  |
06.05.2007., nedjelja
Odin
|
Agresivni Vikinški ratnici u svojoj su mitologiji štovali jednookog Odina kao poglavara germanskih bogova. Bog rata je bio njihova zvijezda vodilja koji je zajedno s božicom plodnosti Freyom uzdizao kao svoje sljedbenike, junake koji su pali na bojnom polju a također je nadahnjivao glasovite berserkere, ratnike koji bi zagrizli svoje štitove i ne obazirući se ni na šta, ulijetali u sukob. No kao bog rata bio je prevrtljiv te je stanovito vrijeme pružao sreću u bitci a onda bi ju opet iznenada uskratio. Valhalla je bio dvor sagrađen u božanskom gradu Asgardu u kojemu je Odin okupljao junačke mrtve (Einherjar) ratnike, ubijene na bojnom polju koje je on osobno odabrao kao svoje sljedbenike. Legenda kaže da su oni tvorili Odinovu privatnu vojsku koju je on okupljao u očekivanju Ragnaroka, sudbine bogova, a ta je sudbina bila konačna bitka između bogova i ledenih divova na Vigrid ravnici na kojoj im je bilo suđeno ponovno poginuti. Sve do tada ratnici će se svakog dana boriti i svake noćigostiti, a svaka ozljeda koju zadobiju bit će magično izlječena.  |
